Seeds Gallery EU,
5/
5
<h2 class=""><strong>Kelj Seme “Vertus” (Brassica oleracea var. sabauda)</strong></h2>
<h2><span style="color: #ff0000;"><strong>Cena je za pakovanje od 300+- (1 g) semena.</strong></span></h2>
<p>Kelj je dvogodisnja biljka iz porodice krstasica (Brassicaceae). Izdrzljiviji je od kupusa te bolje podnosi visoke temperature i susu, bas kao niske temperature i mraz. Zbog toga je idealan za uzgoj u nasem priobalju gde bez problema prezimljuje. Listovi su mehurasti i ne nalezu cvrsto jedan na drugi, pa glavica nije toliko tvrda kao kod kupusa. Boja listova varira izmedju tamnozelenih, kakve imaju spoljasnji listovi, i zutozelene na unutrasnjim listovima. Postoje kultivari koji zbog svog dekorativnog izgleda sluze kao ukrasno bilje.</p>
<p> </p>
<p>Sadrzi dosta C-vitamina, kalija i bogat je belancevinama, a ima vrlo malu kaloricnu vrednost sto upucuje na njegovu izvanrednu biolosku hranidbenu vrijednost. U 70 g glavice nalazi se oko 33 kalorije, 2.21 g proteina, 6.7 g ugljikohidrata, 1 g vlakana i oko 0.47 g lipida.</p>
<h3><strong>Uslovi</strong></h3>
<h3><strong>Temperatura</strong></h3>
<p>U stadiju rozete i glavice otporniji je na niske temperature. Posejano seme kelja uz potrebnu vlaznost tla počinje klijati na 1-5 °C. Pri optimalnoj temperaturi od 20 °C, sjeme kelja klija, a biljka niče za 5-6 dana. Za vegetativni rast biljke optimalna je temperatura 15-20 °C, a rast biljke prestaje na temperaturi visoj od 25 °C. Čim uvjeti postanu povoljni, rast se nastavlja. Za oblikovanje glavice optimalna je tempeatura 15-18 °C.</p>
<h3><strong>Voda</strong></h3>
<p>Mlade presadnice se moraju redovno zalivati (svake veceri, ako je susno doba). S vremenom kada postanu jace i otpornije, zalivanje se postupno smanjuje.</p>
<h3><strong>Zemljiste</strong></h3>
<p>Kelj ima vrlo visoke zahteve za kvalitetnim i humusnim tlom. Kelj može uspevati na gotovo svakom tipu tla, pod uvetom da je duboko, strukturno i da ima dobar kapacitet za vodu i vazduh, uz pH 6-6,5, dakle blago kiselo tlo. Za prolecnu sadnju i proizvodnju povoljnija su tla laksega mehanickog sastava, koja se brzo greju. U povoljnim uslovima zemljista i klime te izborom odgovarajucih hibridnih kultivara, proizvodi se rani kelj na otvorenom prostoru.</p>
<h3><strong><em>Agrotehnicke mere</em></strong></h3>
<h3><strong>Plodored</strong></h3>
<p>Dobro uspeva ako se sadi i proizvodi nakon berbe leguminoza poput graska, pasulja mahunara, pasulja zrnaša, boba mahunara, lece i slanutka, zatim krastavaca, krompira, strnih žitarica te preoranih prirodnih i umetnih livada (travnjaka). Ne podnosi uzgoj u monokulturi, što znači da se na isto polje (površinu) može saditi tek nakon 3 ili 4 godine. Na taj se način u znatnoj mjeri izbjegava i pojava i napad agresivnih bolesti i stetocina, a i urod se uz kakvocu znatno povecava. Kelj je vrlo dobra pretkultura vecini povrcarskih kultura jer nakon berbe ostavlja značajnu organsku masu i zemljiste s malo korova, odnosno korovskih semenki. U vrlo intenzivnoj proizvodnji zasticena prostora, kelj ima uzi plodored s kulturama koje se smenjuju.</p>
<h3><strong>Obrada zemljista</strong></h3>
<p>Vreme i nacin obrade zemljista zavisi od vremena uzgoja kelja. Osnovna obrada tla obavlja se u jesensko-zimskom razdoblju i to odmah nakon osnovne gnojidbe tla. Dubina oranja je 30 cm. Preorana brazda ostavlja se nedirnuta, sve do proleca kad se priprema tlo za sadnju sadnica. Za kasnije rokove sadnje, obrada se obavlja u tzv. jednoj fazi, što se odnosi na djubrenje, oranje, tanjiranje, kultiviranje te ravnanje povrsine zemljista, kako bi se na površini popunile rupe i uklonile depresije u kojima bi se dulje zadrzavala oborinska voda. Cilj pripreme tla za sadjenje sadnica kelja je rahljenje tla i stvaranje dobre strukture u sloju 8-10 cm.</p>
<h3><strong>Djubrenje</strong></h3>
<p>U pripremi tla potrebno je dodati sto je vise moguce dobro humificiranog stajskog djubra. Isto tako u osnovno djubrivo potrebno je dodati kompleksno NPK gnojivo 12:11:18 + 3MgO ili slična kombinacija kristalon gnojiva. Prihrana se vrši 10 dana od presađivanja, ako je u nasadu sustav navodnavanja kap po kap te se prihrana obavlja dva puta tjedno, a ako je klasični uzgoj u polju tada je potrebno obaviti tri prihrane prilikom kultivacije. S prihranom se prestaje kada veličina glavica zatvori redove. Treba voditi računa u jednom i u drugom slučaju da se s prihranom prekine deset dana prije berbe.</p>
<h3><strong>Setva i sadnja</strong></h3>
<p>Za ranu proljetnu proizvodnju sjeme se mora sijati u tople lijehe, plastenike ili staklenike tijekom studenog i prosinca, a poslije 30 do 35 dana rasađuje se. Kelj se može sijati i uzgajati tijekom cijele godine što ovisi o sorti koju sijemo i njezinoj dužini vegetacije. Sadi se na razmak za rane sorte 40 x 40 cm ili 50 x 50 cm, a za krupne sorte 60 x 40 ili 65 x 50 cm.</p>
<h3><strong>Njega nasada</strong></h3>
<p>Dok su presadnice male, potrebno je redovito zalijevanje i uklanjanje korova pljevljenjem. Kada biljke izrastu imaju bujnu nadzemnu zelenu masu koja do neke mjere smanjuje rast korova, no ako to nije slučaj i ako se pojavi šteta od štetnika, nasad se može tretirati određenim zaštitnim sredstvima.</p>
<h3><strong>Berba</strong></h3>
<p>Kelj se bere ručno rezanjem glavice i to obično tek nakon što temperature padnu ispod ništice. Što je dulje kelj izložen hladnoći, to je slađi i blažeg okusa. No to funkcionira samo na sunčevoj svijetlosti, pa se taj proces ne može oponašati u zamrzivaču.</p>
<p>Prinosi kelja ovise o tome da li je sorta rana ili kasna. Za rane sorte može se očekivati prinos od 20 do 25 t/ha, a za kasne sorte od 40 do 60 t/ha.</p>
VE 89 KV (1g)
