Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum) 1.95 - 6
  • Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum) 1.95 - 6
  • Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum) 1.95 - 1
  • Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum) 1.95 - 2
  • Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum) 1.95 - 3
  • Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum) 1.95 - 4
  • Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum) 1.95 - 5

Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum)

1,95 €
Porez je uključen

Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum)

Cena je za pakovanje od 50 semena.

Majkina dušica (lat. Thymus serpyllum) verovatno je jedna od najpopularnijih biljaka koje se u našem narodu koriste u narodnoj medicini. Ređe se koristi kao začinska biljka. Poznata je i pod narodnim imenima:

Semena u pakovanju :
Količina

Divlji Bosiljak Seme (Thymus serpyllum)

Cena je za pakovanje od 50 semena.

Majkina dušica (lat. Thymus serpyllum) verovatno je jedna od najpopularnijih biljaka koje se u našem narodu koriste u narodnoj medicini. Ređe se koristi kao začinska biljka. Poznata je i pod narodnim imenima: majčina dušica, bakina dušica, materinka, duša, popovac, tamjanika, pismena trava, trup, vrijes, divlji bosiljak, tamjanika, čabrac i mnogim drugim. Pod sličnim imenima može se sresti u gotovo svim slovenskim jezicima.

Majkina dušica potiče iz centralne Evrope i zapadnog Sibira, ali je rasprostranjena širom Evrope i Azije. Visinski zauzima popjas od brdskih do visokoplaninskih predela.[8] Kod nas je veoma rasprostranjena samonikla,[9] ali se i gaji, uglavnom u Vojvodini i istočnoj Srbiji.

Izgled

Majkina dušica je zeljasta trajnica (višegodišnja biljka sa jednogodišnjim zeljastim stablom). Koren je višegodišnji, jako razgranat, sa mnoštvom sitnih žilica. Raste u dubinu do 30 cm. Iz korena se razvija mnoštvo poleglih izdanaka i vreža, formirajući busen.

Stablo je poleglo, u donjem delu jako razgranato, formirajući tako polegli žbunić. Izraste do 30 cm. Maljavo je, obraslo listovima i okruglo na preseku. U dodiru sa zemljom razvija adventivne korenove. Bočne grančice su tanke, uspravne, sa cvetovima grupisanim na vrhu. Listovi su unakrsno naspramni na stablu. Sitni su, izduženo lancetasti, dugi svega 0,5-1,5 cm. Obod lista je ceo, a liska prekrivena mekim, sivo zelenim dlačicama, ispunjenim etarskim uljem. Međutim, izgled listova jako varira, pa mogu biti i goli.

Cvetovi su skupljeni na vrhu grančica i u pazuhu listova u okruglaste klasaste cvasti (lažne klasove). Ružičasti su, u nijansama od svetle do tamne boje. Čašica je cevasta, krunica dvousnata. Plod je Merikarpijum sa četiri komore. U svakoj komori nalazi se po jedna sitna, okruglasta semenka tamno mrke boje.

Cela biljka ima ugodan miris i ukus. Miris je intenzivan naročito u vreme cvetanja. Cveta od maja do septembra. Medonosna je vrsta.

Uslovi staništa

Majkina dušica raste na suvim, toplim položajima. Voli laka, propusna zemljišta, a ne odgovaraju joj teška i vlažna, kao ni peskovita i hladna. U prirodi se najčešće može naći na livadama, pašnjacima, na kamenjaru i suvim obroncima degradiranih šuma, uz puteve i na obodima šuma.[9] Zimi, u fazi mirovanja, podnosi niske temperature. Dobro podnosi i sušu.

Gajenje

Za kvalitetan prinos majkina dušica zahteva puno svetlosti i toplote. Odgovaraju joj srednje laka, propusna zemljišta sa dovoljno vlage. Za zadovoljavajući prinos najčešće je potrebno i navodnjavanje. razmnožava se direktnom setvom, proizvodnjom rasada i deobom bokora.

Upotreba i sastav

Upotreba majkine dušice zasniva se na sadržaju etarskog ulja. Suva herba sadrži oko 0,6% etarskog ulja, koje se sastoji pretežno od cineola, dok je timol zastupljen u manjoj količini. Osim etarskog ulja suva herba sadrži još i tanine (oko 7%), flavonoide, gorke supstance, fenil karbonske kiseline i 40-50 mg vitamina C na 100 g suve droge.[9] Sakuplja se ceo nadzemni deo biljke u cvetu (Serpylli herba). Suši se u hladovini. Posle sušenja odbacuju se grube grančice.

Kulinarstvo

U kulinarstvu se može koristiti kao začin različitim jelima, u svežem ili suvom stanju. Dodaje se jelima od povrća, mesa, salatama, čorbama i sosovima. Naročito se mnogo koristi u italijanskoj kuhinji. Smatra se da neutrališe jako masna jela. Majkina dušica je veoma aromatična, pa se kao začin koristi u veoma malim količinama.

Koristi se i za pripremu aromatičnih čajeva i napitaka.[9] Prilikom pripreme ovih napitaka majkinu dušicu ne treba kuvati, već samo preliti ključalom vodom. Kuvanjem, pogotovo u nepoklopljenom sudu, lekoviti sastojci se brzo i potpuno izgube.

Prijatan je i bezopasan konzervans, koji svojim eterskim uljem sprečava vrenje.

Medicina

U narodnoj medicini majkina dušica veoma je popularna biljka, ali se isto toliko koristi i u naučnoj medicini i farmaceutskoj industriji. Blagi je ekspektorans, bronhospazmolitik i antiseptik, pa ulazi u sastav mnogih preparata koji se koriste za iskašljavanje kod bronhitisa, kao i kod običnog i velikog kašlja. U narodnoj medicini veoma je popularna kao stomahik, karminativ, aromatik i antiseptik, pa se koristi protiv proliva i grčeva, za jačanje organa za varenje,[10] kao i spolja, za kupke[7][3] kod reumatizma, rahitisa, skrofula i prehlade.

Za razliku od upotrebe u kulinarstvu, gde je dovoljna mala količina herbe, za pripremu lekovitih napitaka ne bi trebalo koristiti manje od jedne supene kašike na 2 dl vode. Sve manje od toga nema gotovo nikakvog efekta.

Etarsko ulje

Etarsko ulje majkine dušice (Serpylli aetheroleum) koristi se protiv crevnih parazita i dečjih glista. U kozmetici se koristi u zubnim pastama i vodicama za ispiranje usta, jer stvara prijatan dah.[10] U narodnoj medicini ovo ulje se može koristiti nakapano na kocki šećera. Osim prijatnog daha ovako korišćeno predstavlja istovremeno i zaštitu od mnogih zaraznih bolesti.[3] Ulje se koristi i kod reumatizma.

Upotreba u ozelenjavanju

Kako je majkina dušica veoma varijabilna vrsta, uzgojeni su i mnogi ukrasni varijeteti dekorativnih i različito obojenih cvetova i listova. kako se veoma lako bokori i brzo širi, gusto pokrivajući velike površine tla može se koristiti kao odličan pokrivač tla na suvim i kamenitim položajima. Veoma poželjna vrsta u alpinumima.

Etnologija i mitologija

Majkina dušica pojavljuje se u mitovima i običajima mnogih evropskih naroda. Još su Stari Grci svoje žrtve bogovima spaljivali uz ovu biljku. Stari Rimljani verovali su da ova aromatična biljka rasteruje zmije, škorpione i druge otrovne životinje (Plinije).[9] U Tirolu je postojalo verovanje da majkina dušica štiti od svakog zla, a u Saksoniji su je potapali u vodu u kojoj se kupaju deca, kako bi bila napredna.[6]

U srpskom narodu takođe je postojao običaj da se deca kupaju u vodi sa majkinom dušicom, ali se ova biljka poštovala i kao veza sa dušama umrlih. Izvesno je da u našem narodu uživa poštovanje još od davnih vremena i da je povezana sa kultom starog sveslovenskog božanstva Babe (Majka Zemlja - Terra Mater)[12] Zato ova biljka ima slično ime u mnogim slovenskim jezicima:[6] mala materinka, bogorodsьka trava (ukrajinski), materiduška (Mateřídouška - češki), babiduška (babyduška - kod Lužičkih Srba).

MHS 111 (50 S)
384 Kom.

Detalji

Dubina setve?
Ne prekrivajte seme, samo ga pritisnite u zemlju
Biljka pogodna za uzgoj?
Biljka je pogodna za uzgoj na otvorenom
Biljka pogodna za uzgoj na balkonu - terasi
Pogodno za skasiju?
Pogodno za skasiju: Da
Zahteva svetlost za klijanje ?
Zahteva svetlost za klijanje

Reviews Reviews (0)

Based on 0 reviews - 0 1 2 3 4 0/5